Vodnjanska cesta 53a, 52212 Fažana, Istria/Croatia

Fažana – Brijuni

Fažana

Smještena uz more, nasuprot otočju Brijuni, Fažana je mjesto znano još iz davne rimske prošlosti, nazvana Vasianum po tadašnjoj tvornici amfora i raznih posuda. Oduvijek je to bilo mjesto ribara, ali i ratara koji su crpili vino i maslinovo ulje iz crvene zemlje. Različita znamenja i zastave raznih boja stoljećima su sjekla valove fažanskog kanala.

Tu su se sretali i sukobljavali te ostavljali tragove narodi raznih kultura-Rimljani, Bizanti, Mlečani te vojne i civilne vlasti Austrougarske Monarhije. Srednjovjekovni gradić Fažana,današnja stara jezgra, okružila je župnu crkvu Sv. Kuzme i Damjana (XV. st.). Njena draž su trgovi, kuće nanizane jedna uz drugu i jedna nasuprot drugoj u uskim 
kamenom popločenim uličicama. Crkvice Sv. Marije Karmelske (IX. st.), Sv. Ivana (XVI. st.) te Sv. Elizeja (VI. st.) samo su dio kulturne baštine Fažane.

Luka i riva danas, predstavljaju prekrasnu pozornicu gdje se tijekom ljeta održavaju mnogobrojne kulturne i glazbene manifestacije te pučke fešte – posebno ”Fešta od srdela”.

Zahvaljujući prekrasnim plažama, prozirnom moru, mediteranskoj klimi i vegetaciji, Fažana, Valbandon i Šurida razvili su se u turističku destinaciju koja gostima pruža mogućnost smještaja u sobama i apartmanima gostoljubivih domaćina i kvalitetnim kampovima u sjeni borovih šuma, dok su domaća jela od ribe i mesa te ”bevande” pravi izazov gurmanima u bogatoj ponudi restorana, kafića i slastičarnica.

DOBRODOŠLI I UŽIVAJTE VAŠ ODMOR U FAŽANI.

Nacionalni park Brijuni

Nacionalni park Brijuni oaza je veličanstvenog sklada čovjeka, biljnog i životinjskog svijeta. Na Brijunima je upisano gotovo 700 vrsta raslinja, oko 250 vrsta ptica, dok blaga mediteranska klima čini ovo mjesto ugodnim i ljekovitim. Krenuvši iz Fažane, gledana s palube, crta se zelenog otočja pretvara u Veliki Brijun, najveći od 14 otoka. 

Tragovi dinosaura, ostaci antike i potonjih vjekova, ljudsko djelo modernih vremena, nastanjuju ove prostore koji svoj novovjeki uzlet poznaju od 1893. godine, djelom «starog Austrijanca», industrijalcaPaula Kupelwiesera, vlasnika Otočja. Mondeno ljetovalište i lječilište najviše kategorije započinje svoj rast, šireći – u vrijeme Austro-ugarske i Italije – glas širom Europe i svijeta, do prekida u godinama drugog svjetskog rata.

Brijuni, nadalje, nastavljaju svoju glasovitost političkim aktivnostima maršala Josipa Broza Tita, predsjednika bivše Jugoslavije, koji je na Otočje prvi put stigao 1947. godine.

Uobičajeno kraće upoznavanje Brijuna odvija se turističkim vlakom kroz različite vizure prirodnih ljepota; kroz safari-park, uz bizantski kastrum, rimsku rezidencijalnu vilu u zaljevu Verige, te druge ljepote i znamenitosti.

Uz samu lučicu, uz hotele «Istra», «Neptun» i «Karmen» smješteni su: crkvica svetog Germana iz 15. stoljeća u kojoj se nalazi izložba istarskih fresaka i kopija glagoljičkih spomenika. U blizini je prirodoslovna zbirka, arheološki muzej i izložba «Tito na Brijunima».

Duž zapadnoistarske obale ima nekoliko skupina otoka među kojima je najzanimljivija, najveća i najrazvedenija Brijunska skupina od 14 otoka i otočića površine 7,4 km2.

 Sadašnje granice Nacionalnog parka utvrđene 1999. godine obuhvaćaju kopno i okolno more s podmorjem te je ukupna površina oko 33,9 km2. Dužina obalne linije svih otoka iznosi čak 46,8km. Najrazvedeniji su Veliki Brijun (25,9 km) i Mali Brijun (8,3 km). Obale su uglavnom niske i kamenite ali lako pristupačne zbog horizontalne slojevitosti stijena, a u nekim uvalama mjestimično ima šljunka i pijeska. Nacionalni park Brijuni obuhvaćaju otoci Veliki Brijun, Mali Brijun, Sv.Marko, Gaz, Okrugljak, Supin, Supinić, Galija, Grunj, Vanga (Krasnica), Pusti (Madona), Vrsar, Sv.Jerolim i Kozada. Geološki i geomorfološki Brijuni su nastavak zapadne “Crvene Istre”.

Budući je dubina Fažanskog kanala 12 m, Brijuni su do prije desetak tisuća godina bili sastavni dio istarskog kopna. Otoci su izgrađeni od horizontalnih ili tek malo nagnutih slojeva vapnenca kredne starosti na kojima je mjestimično razmjerno debeli sloj karbonatnog smeđeg tla ili crljenice. Kamen koji pripada toj formaciji bijele je boje, lako lomljiv, mramorne strukture obiluje glinom i kremičnom kiselinom. Tvrd je i daje odličan građevni materijal. Navedene vrijednosti kamena cijenili su i rimski graditelji, a taj je kamen kasnije korišten i za izgradnju mnogih jadranskih gradova. Brijuni su klimatski dio sjevernog Sredozemlja i nose obilježja zapadnoistarske obale, sa srazmjerno visokom vrijednošću relativne vlage u zraku (76%). Srednja godišnja temperatura iznosi 13,9ºC a prosječna godišnja količina oborina 817 mm dok je godišnji prosjek sati osunčanja oko 2350 h.

Ono što je u prošlosti bilo svojstveno brijunskom otočju je osobita biološka raznolikost zahvaljujući geografskom položaju, geološkoj podlozi i geomorfologiji, raznolikosti staništa i otočnoj izoliranosti. Prirodnu biološku raznolikost posebno je još obogatio čovjek svojim tradicionalnim gospodarenjem.

Veliki Brijun kao najveći otok brijunskog arhipelaga koji je dijelom kultiviran u skladni krajolik travnjaka i pejsažnih parkova, sadrži pored izuzetno vrijednih ostataka graditeljske baštine i očuvane vegetacijske sustave zapadnoistarskog klimatskog tipa. Važno je napomenuti da je more gotovo 80% zaštićenog prostora Nacionalnog parka u kojem su sadržani gotovo svi izvorni elementi morskih eko sustava Jadrana.

Information:
Nationl park Brijuni
52214 Brijuni
tel: +385 (0) 52 525 882, 525 883, 521 880
fax: +385 (0) 52 521 124
e-mail: [email protected]

www.brijuni.hr